Premda smo prošlih tjedana već imali kojekakvih promjena vremena, ova koja nam slijedi u nastavku tjedna bit će po mnogo čemu zanimljiva. Na žalost, nekima bi mogla uzrokovati i nevolje.
Danas – benigno
Osobitih meteoroloških zanimljivosti danas još neće biti, osim ako netko u njih ne ubraja mjestimičnu jutarnju sumaglicu, rijetko maglu te gdjekoju negativnu temperaturu zraka, ili pak poneku pahulju snijega, na južnom i dijelu srednjeg Jadrana i kapljicu kiše.
Vjetar jak, olujan, orkanski…
Ili buru, koja, kao i prošlih dana, i danas mjestimice ograničava, pa i onemogućava normalno prometovanje, a to će činiti, još i više, nekima i bolnije, u drugom dijelu četvrtka, te posebice u petak – jako i olujno, ponegdje vrlo vjerojatno i orkansko jugo, barem na udare, te oštro (južni vjetar) i lebić (jugozapadni vjetar).
U petak obilnije oborine.
I oborine bi nekima sutra mogle smetati. Već u četvrtak poslijepodne će na Jadranu, ponajprije sjevernom, biti mjestimične kiše, u gorju, osobito Gorskoga kotara, i snijega, a navečer i u noći na petak oborina će biti sve češćih, ponegdje i obilnijih. Pritom će snijega vjerojatno biti i u višim dijelovima Dalmacije, a tijekom petka i u središnjoj Hrvatskoj, osobito uz granicu sa Slovenijom. U većem dijelu Like povećana vjerojatnost zamjetnijeg snježnog pokrivača je tek potkraj petka.
Veliki pad tlaka
Uz jačanje juga i jugozapadnjaka ide i porast temperature zraka, u petak u unutrašnjosti ponegdje čak i na oko 10°C, a na Zavižanu, primjerice, s jutrošnjih -9°C na +2°C. Ali i pad tlaka. I to kakav! U sljedećih 48 sati, do petka oko podneva, sa sadašnjih 1010 hPa, u sjevernim krajevima Hrvatske čak i oko 1020 hPa, strmoglavit će se na samo oko 975 hPa. Takav pad, a i niske vrijednosti, ne događaju se odviše često.
Jedan od sličnih primjera u novijoj povijesti dogodio se u drugom dijelu prosinca 1999. godine, kada se nad Hrvatsku i okolicu relativno brzo proširila prostrana ciklona čije je jedno od najdubljih središta bilo, kao i ovih dana, u blizini Velike Britanije. U većem dijelu Europe bilo je jakog i olujnog vjetra, obilnih oborina, žestokih oluja, isčupanih stabala i mnogobrojne druge materijalne štete, a ponegdje i ljudskih žrtava, u Francuskoj i Njemačkoj čak i na desetke. U Hrvatskoj se tada tlak s oko 1040 hPa tijekom dva dana spustio na oko 990 hPa, a poslije dva dana i na oko 975 hPa. Bilo je olujnog i orkanskog vjetra, pijavica, grmljavina, ponegdje i obilnih oborina, srećom ne i ljudskih žrtava. Nadajmo se da ih neće biti ni u ovome tjednu. A i da će se održati dosadašnji rekord koji imaju zabilježen vrijedni službenici Sektora za motrenje vremena i klime DHMZ-a
Zagreb Grič – rekordno nizak tlak zraka
Na meteorološkoj postaji DHMZ-a na zagrebačkome Griču, gdje se još od 1862. godine svakodnevno mjeri tlak u 7, 14 i 21 sat, do sada se najniže izmjerilo, odnosno preračunalo s nadmorske visine postaje na morsku razinu – 2. prosinca 1976. godine u 14 sati 969,5 hPa, te istoga dana u 21 sat 970,1 hPa, a samo malo više 26. veljače 1989. godine u 7 sati 971,9 hPa.
Nepovoljne biometeorološke prilike
Ne samo zbog promjene tlaka, nego i zbog drugih meteoroloških čimbenika, primjerice, temperature, vlage i vjetra, ljudima osjetljivijima na vrijeme, i posebice promjene vremena, gotovo sigurno neće biti lako. Stoga su biometeorologinje DHMZ-a u suradnji sa stručnjacima Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar već napisale upozorenje: Biometeorološke prilike bit će vrlo nepovoljne, što kod meteoropata može uzrokovati glavobolju, razdražljivost i umor. Tegobe od kojih inače pate kronični bolesnici biti će pojačane vremenskim utjecajem pa se preporuča izbjegavanje dodatnih napora. A u petak je nakon slabijeg sna, kod nekih ljudi moguća slabija koncentracija, umor i razdražljivost, a mogući su i bolovi na mjestima ranijih ozljeda.
Pozor!
Sve navedeno je prognoza, koja ima svoju vjerojatnost ostvarivanja. Od danas do petka je gotovo siguran porast temperature u višim slojevima atmosfere te znatan pad tlaka, kao i jačanje jugozapadnjaka te osobito juga, ali nije sigurno gdje će, kada i koliko biti oborine, ponegdje i njezina vrsta. Promjene su moguće!
Uostalom, na oprez navodi i prošlodnevni primjer iz New Yorka, Bostona i okolice. Pri čemu se nameće vazda isto pitanje – je li bolje prognozirati i upozoriti na opasnije vremenske pojave, pa makar kod nekih stvorili i paniku, ili zanemariti moguće nepovoljne vremenske scenarije i dopustiti da nas vrijeme iznenadi i uzrokuje kojekakve štetne posljedice?!
Izvor: Zoran Vakula
Foto: Gloria
